Profil Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. Njena površina iznosi 51.129 km². Prema posljednjem popisu rađenom 1991.g. u BiH je bilo 4 377 033 stanovnika. Etnička slika stanovništva tada, ali i danas, je veoma raznolika. Prema tadašnjem popisu u BiH je živjelo 44% Muslimana (Bošnjaka),  31%  Srba, 17% Hrvata i 6% pripadnika manjinskih etničkih zajednica. Daleko zanimljivije i od samog multietničkog sastava bila je njihova geografska disperzija kao što se može vidjeti na mapi 1 i 2. Sama mapa ne prikazuje da su čak i unutar sela, gradova, kvartova i ulica različite etničke zajednice bile izmješane. 1992. do 1995.g. Bosna i Hercegovina je pretrpjela ogromna ratna razaranja. Sukob koji je u mnogome nosio etnička obilježja uzrokovao je veliki broj žrtava a već pomenuta geografska raspršenost okončana je prisilnim migracijama velikih razmjera. Oko 2,2 miliona ljudi, dakle više od polovine stanovništva, protjerano je iz svojih domova u toku rata. Njih oko 1,2 miliona izbjeglo je izvan BiH a približno milion ih je raseljeno unutar zemlje. Zbog specifičnosti i kvantiteta čitava pojava je nazvana „etničko čiščenje“. Međunarodni sud za ratne zločine u mnogim svojim presudama sukobe je okarakterisao kao masovna protjerivanja, masakre, organizovane zločinačke poduhvate i genocid. Prema procjeni Agencije za statistiku BiH danas u BiH živi oko 3 843 162 stanovnika a etnička struktura zemlje je u potpunosti izmjenjena kao što vidite na mapama.

Rat je okončan Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995.g. Četvrti aneks ovog mirovnog sporazuma danas je Ustav BiH a Aneks 7 posvećen je isključivo izbjeglicama i prognanicima. Prema Ustavu Bosna i Hercegovina je dobila novo teritorijalno-administrativno uređenje. Kako je cilj samog sporazuma bio obustava rata ovo uređenje je izuzetno kompleksno i otežava funkcionisanje države ali i rad u njoj. Prema njemu BiH je samostalna i suverena država administrativno podijeljena na dva entiteta i jedan distrikt: Republiku Srpsku, Federaciju Bosne i Hercegovine i Brčko distrikt. Republika srpska je entitet republičkog uređenja sa visokim nivoom autonomije u vlastitim nadležnostima. Federacija je entitet federalnog uređenja sastavljen od deset kantona koji također imaju jak nivo autonomije u izvršavanju vlastitih nadležnosti. Svaka od navedenih administrativnih jedinica ima svoju izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, ali i svoj ustav. Zbirno oni čine 14 vlada na veoma malom prostoru što jasno ukazuje na svu nefunkcionalnost sistema. Pored toga u BiH postoji i nivo lokalne samouprave koja ima svoje nadležnosti i tijela odlučivanja. Konfuzni, kompleksni i spori birokratski aparat uveliko je odmogao i sam proces povratka izbjeglih i raseljenih osoba. Unatoč tome uz napore međunarodne zajednice a prije svega UNHCR-a riješeni su statusi većine prisilnih migranata u BiH.

Statistika izbjeglih raseljenih i povratnika u BIH

Tokom rata u BiH
Izbjeglice ≈1 200 000
Raseljeni ≈1 000 000
Izvor UNHCR
Stanje danas
Izbjeglice iz BiH 58 578
Izbjeglice u BiH 6 933
Interno raseljeni u BiH 113 000
Azilanti u BiH 44
Azilanti iz BiH 1 935
Apatridi u BiH ≈5000
Izvor UNHCR 2012
Bilans povratka
Povratak izbjeglica 449.189
Povratak raseljenih 599.309
Povratak u FBiH 749 588
Povratak u RS 274 649
Izvor MIHRR 2011

Statistika kaže da danas u BiH ima oko 113 000 interno raseljenih osoba i da je izvan BiH ostalo još 58 578 izbjeglica. Ovaj broj je i dalje neprihvatljivo velik i mora se aktivno raditi na njegovom smanjenju. Veliki problem i nezadovoljstvo proizilazi i iz činjenice da je održivi povratak građana u mjesta gdje čine etničku manjinu danas zanemariv. To se često tumači kao uspjeh procesa etničkog čiščenja zapećaćen i legitimiziran državnim ustrojstvom napravljenim na ratnim osnovama.

Statistika nacionalne strukture povratnika

FBiH RS Brčko BiH
Bošnjaci 471.392 161.437 16.779 649.608
Hrvati  116.698 13.873 4.480 135.051
Srbi  154.888 97.804 2.925 255.647
Ostali  6.610 1.535 47 8.192
Izvor MIHRR 2011

Centar za studije o izbjeglim i raseljenim osobama (CESI) je sebi dao za cilj da teško iskustvo Bosanaca i Hercegovaca akademski istraži i tako pomogne adekvatno i dugoročno zbrinjavanje preostalih izbjeglih i raseljenih osoba. Znanja stečena istraživanjima u slučaju Bosne i Hercegovine će biti od koristi i u drugim dijelovima svijeta gdje se dešavaju sukobi sa sličnim posljedicama.